Pediculosis

O a faamai mafua ai eseese ituaiga o utu?

O le mafuaaga mo le faʻaalia o utu o le ulufale mai o iniseti po o latou fuamoa (nits) i luga o lauulu vaega o se tagata soifua maloloina mai se tagata gasegase ma pediculosis (mai Latina "pediculosis" - lice). O toto iniseti iniseti mafua ai le le mautonu, afaina ai tali, afaina o le paʻu. O mea e maua ai fualaʻau o faʻamaʻi mataʻutia. Pediculosis o se soa o taua ma mala.

Aisea e lamatia ai lice mo tamaiti

O le faʻamaʻi e masani ona tupu i tamaiti. E tupu lea mea i aʻoga amata, aʻoga, i isi nofoaga e potopoto ai tamaiti. O se tina ua aafia, matua matutua uso ma tuagane i le aiga e mafai ona feaveaʻi solo susu susu i siama pepe tusa lava pe o se pepe fou faatoa fanau mai. Pediculosis mafua ai tali le lelei o le tino o le tamaititi, lea e aofia ai:

  • faalavelave moe
  • faaitiitia le gauai atu,
  • soona popole
  • solia le faamaoni o le paʻu ma le foliga mai o purulent manuʻa.

O tamaiti aʻoga e mamaʻi mai le aʻoaʻoina. Ua avea latou ma mea e le sola ese ai, maʻua, ua faitio i le matuaʻi tiga ma le niniva. O faʻailoga le lelei e moomia mo le tusa ma le 3 aso, tusa lava pe maeʻa le faʻatamaia atoa o le utu. I tamaiti maaleale, pediculosis faaosofia le atinaeina o popolega fefe:

  • entomophobia - fefe i iniseti,
  • parasitophobia - fefe i siama.

Tamaiti ua togafitia mo utu e tupu faʻafitauli o le popole. Latou te lagona e pei o iniseti ua tolotolo i luga o latou paʻu. E tali atu le tino o tamaiti laiti i le aoga faataitai ile iai o tagata e mimigi ile toto ona ole fiva, mageso male fulafula fua ole alatoto. O le otaota oloa a utu mafua ogaoga afaina ai gaioiga aliali i luga o le paʻu.

Le leaga o le pediculosis mo tagata matutua

Pediculosis e le pasi e aunoa ma se faailoga i tagata matutua, e ui e sili atu masani. O utu a utu e mafua ai le matuitui o le vevela, lea e taitai atu ai i le maosia o le paʻu ma tatala manuʻa. O le faitotoa ulufale lenei mo siama, o le leaga lea o faamaʻi. Nits lalagaina faʻatasi lauulu. I nisi taimi, e tatau ona e oti lou laulu e aveese ai le iniseti fuamoa. O taunuuga o le pediculosis i tagata matutua e pei ona taua i lalo:

  • Tusia o le paʻu. Louse tui se vailaʻau e puipuia le toto coagulation. Faʻateleina o bites i le nofoaga lava e tasi faʻatupuina le soʻona faʻateleina o pigment dermis melanin. O le paʻu o le paʻu na suia lanu, coarsens, peels. I le manua, e amata ai le malosi o le pulu, suppuration. A selu ma lepetia le palapala, o sua e mafai ona faʻaʻofu ai le lauulu, ma le dermis i le nofoaga o le vaegau ua susu.
  • Alergi, dermatitis, eczema, purulent pupuga, folliculitis (faaleagaina le pulu lauulu). O le otaota oloa o utu maua i luga o le paʻu ma mafua ai le vevela gase. I le leai o ni togafitiga mo pediculosis, tupu mai o le faʻamaʻi o le maosia i le paʻu.
  • Faʻaaliga O le pupula o le faʻapipiʻi o le mata o le mata e mafua ai le matala, lea e mafai ona nofoia i totonu o laulu mata. O isi ituaiga o toto-susu mimiti papalagi e le mafua ai ni faʻafitauli.

O se tagata ua aafia i le utu le mafai ona taitaia se olaga masani; e tatau ona vavaeese mo le umi o togafitiga. O iniseti nonofo tusa lava ma lauulu mama, e leai se tasi e sao mai le siama. O le puʻeina o le tino mafua ai le tiga tele i le po, ona o le tagata e le mafai ona moe. Iniseti paras parasing luga o le ulu mafua ai le le manuia ina ua uma ona fufulu lou lauulu. O faʻamaʻi pipisi e tupu i malaga umi i luga o pasi i nofoaafi, i nofoaga tumutumu (maketi, vaitaʻele, sauna, konaseti, faʻatasiga).

O a faamai o loʻo feaveaʻi?

Seʻia oʻo i le ogatotonu o le 20 senituri, o faʻamaʻi o faʻamaʻi pipisi mataʻutia na feaveaʻia e leava, na feaveaʻi le faitau miliona o soifua o tagata. E mafua lea mea ona o le le lelei o le olaga, le lava le faʻaaogaina o antibiotics, taua tetele, taua faʻafitauli tau tamaoaiga. O mea e maua ai o fualaʻau o mea leaga nei:

  • typhoid (tatalaina ma mimita),
  • gasegase,
  • Volyn fiva.

O nei maʻi ua seasea lava. Faʻamaʻi o loʻo faʻamauina faʻamaʻi i atunuʻu atinaʻe. E manaʻomia le iloa eseʻese o faʻamaʻi ia e feʻaveaʻia e maile ma mea e mafua mai i meaola. Mo se faʻataʻitaʻiga, pipisi le streptococcal ma le pediculosis e tupu ona o le selu o manua ma lima palapala. Maʻi e pei o le viral hepatitis poo le AIDS e le talia ai lice.

Vaega lamatia

O e o loʻo latou fesoʻotaʻi ma le tele o isi tagata poʻo a latou mea totino e tele ina lamatia i maua i maʻi namu. I totonu oi latou, tasi e mafai ona tuʻuina atu fitafita fitafita i le fale puipui, tagata sulufaʻi, itulagi atoa ma feteenaiga faaauupegaina, tosoina, laʻamea laʻele ma fale taele.

Ole sone lamatiaga e aofia ai foi tagata leai ni fale, tagata e leai ni ola o latou olaga pe o loʻo tuli ni faasalaga faafalepuipui i le falepuipui.

Ulu ulu

Ulu ulu faʻafaigofie ona faʻasalalauina e soʻo se fesoʻotaʻiga, tusa lava pe latalata mai ma i tulaga masani o le tumama. E iai le talitonuga e faapea, latou te ola i tagata amio le-faʻamaoni, e pei o tagata e leai ni fale, ae le faʻapena. Lice na o le le fiafia ai i palapala lalagaina lauulu, avatu na o latou mama.

O le ono mafai ona pikiina ni mea leaga, o tagata uma e aunoa ma se faʻatusa. E mafai ona e maua i totonu nofoaga tumutumu: i felauaiga, falemai, aoga ma aoga faʻataʻitaʻi. E vave ona feosofi ese iniseti mai le tasi tino i le isi, aemaise lava peʻa vavalalata. Ole maualuga ole aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi mo i latou e faʻaaogaina selu ma solo o isi tagata. Tasi i luga o le ulu, siama namu amata amataina televave vave.

Afai e le o afaina le ectoparasites e pathogen, o lona uiga o le pediculosis e le o se mea e lamatia ai le ola, ae e mafua ai le le mautonu i le 'au. I nofoaga o maʻitaga, ua faʻaalia ai manuʻa ma mimiti mumu, aua o le meaola e faʻaalia ai le faʻailoaina o selivary glands, e mafua ai le mu ma le mageso, ma o nisi taimi o se faʻaopoopoina o le vevela.

Faatasi ai ma le maualuga maualuga o faʻamaʻi, e amata ai le selu malosi o le paʻu, lea e mafai ona taitai atu ai i le dermatitis, o le faʻamaʻi e mafai ona ulufale i le toto toto, ma mafua ai le pustular inflammatory.

O le uta e 'aʻai ile toto, ma mafua ai ona tele le papala. I le aso e tasi, tasi le iniseti mafai ona faia 4-5 faagutu, ma afai e i ai le tele o taumafaina palu i luga o latou ulu, ona mafai lea ona maua i aso uma e oʻo i le selau puʻe ma sili atu. Pediculosis lava ia na o se vaega o le faʻafitauli. O faʻamaʻi ogaoga na sosolo mai i le utu e mafai foi ona lamatia. Iniseti feaveai pathogens na muamua mafai ona taitai atu ai i le tele o faamai.

Phthyriasis (matutu lolomi)

O le uʻumi o le 'uli laʻua e mafua ai le matuitui o le' aina, ma e ono avea ai foʻi ma mea e feaveaʻia ai faʻamaʻi feʻaveaʻi i feusuaʻiga leaga. O faʻamaʻi pipisi e mafai ona maua e ala i se moega le faʻaoga po o seisi mea totino. A o faʻafesoʻotaʻi le aiga, o paʻu e pa'ū i totonu o ketiʻe, fulufulu mata, mata mata, ma vave ona sosolo atu i isi vaega o le tino.

Ona o le pueina o meaola faalafua ma le selu, o faʻafitauli e ono foliga mai i foliga o faʻamaʻi o le paʻu o le paʻu, ma amata loa ona alu atu le faʻamaʻi i le lymph nodes, adipose tisu, papala, papala. Afai e vaivai le tino, ona ulufale lea o le siama i le toto toto ma amataina loa siama. I lenei tulaga, ogaoga taotoga gaioiga e taua tele.

Auala o faʻamaʻi ma phthiasis:

  • asiasi i nofoaga faitele, taele, sauna,
  • o le faʻaogaina o isi tagata mo lavalava, solo, ie moega,
  • faʻafesoʻotaʻi le paʻu o le maʻi,
  • feusuaiga ma se paʻaga pa'ū.
O le faʻailoga taua o le faʻamaʻi pipisi ma le phthiasis o le faʻaauau pea o le paʻu i le paʻu ma mea laʻititi lanu uliuli mai i uʻuga.

Microdamages o le paʻu e avea ma faitotoʻa mo faʻamaʻi ia e mafai ai ona oʻo i totonu siama o le chlamydia, syphilis, ma le gonorrhea. A aliali mai nei faʻailoga, ia vave saili se fomaʻi. O faʻataʻitaʻiga i le amataga, mulimulitaʻi i tulafono o le tumama, togafiti oe lava ma lau paʻaga tau feusuaiga faʻamautu e tuʻusaʻo ona siama namu ma puipuia lo latou toe foliga mai.

Ina ia faʻamama le maʻi ma fofo le faʻafitauli, e i ai le tele o meafaigaluega aoga e mafai ona faʻaumatia ai tino o tagata matutua ma a latou fuamoa. Ae e te leʻi amataina le faʻagaioiga, e tatau ona e fufuluina ma le faʻaeteete le vaega ole malae. A maeʻa lena, apalai le gaʻo ma benzyl benzoate. Sulphur po o le mercury-lanu efuefu oona ua i ai se antiparasitic aafiaga. O le oloa o loʻo faʻaoso atu i luga o nofoaga aafia i aso uma mo 14 aso. E mafai ona e faʻaogaina vailaʻau i mea faʻapipiʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, aerosol Spray-Pax, faʻapea foʻi ma le Nittifor solution poʻo le Medifox emulsion.

Ua tatau ona faʻamamaina atoa le faʻamama e momoe ai moega, nofoa, kapeta. O ie mo ie ma ie lavalava e tatau ona tuu i totonu o se koneteina ma se vaifofo o le soda, puaʻi, mago ma le faʻamama faʻamea faʻalelei ma se uʻamea vevela. A le mafai ona fufulu mea, ona mafai lea ona tuua e aunoa ma le ea mo le 2 vaiaso i le tuʻuina i totonu o taga pepa. I le maitauina masani o le tumama faʻasologa ma suia fulufulu mama ma le faʻaʻamaina o le faʻamau se uila, le mafai ona alofia le atinaʻeina o le phthiasis.

Lauiloa Tala Faamaʻi Tusitusiga

I tagata o loʻo iai se manatu e faapea o iniseti suauʻu e mafai ona avea ma faʻamaʻi o le hepatitis ma le AIDS pathogens. Ole talafatu lenei, ectoparasites latou te le faʻasalalauina atu faʻamaʻi matuia i tagata. E mafua mai i siama e aʻafia ai sela o le puipuia o le tino poʻo le ate. Uma i totonu o le gastrointestinal tract o se toto-susu tagata ma le toto o se tagata ua aafia, o le siama vaega e vave motusia e le parasite enzymes.

I le gutu o utu, o siama e le tumau foi mo se taimi umi ma e fufuluina e le inisua saliva. Afai e totolo atu i luga o le tino o se isi tagata soifua maloloina, o le a le o se feaveaʻi o le siama. Soʻo se mea e mafua ai nei siama e leai se fesoʻotaʻiga ma paʻu o iniseti ma e le faʻasalalauina. E mafai ona feaveaʻi na faamai e oʻo lava i papala ma e maua ile typhoid ma isi lava maʻi.

O se lelei faʻamaonia o le saogalemu mai faʻamaʻi pipisi e le siama o le puipuia o le faʻaalia mai o utu lava latou. Aloese mai nofoaga i tulaga le lelei, tagata, fesoʻotaʻiga faʻalelotu ma tagata ese, ma aloese mai le faʻaaoga o isi mea. Aunoa ma le avatua o se iniseti namu e maua le avanoa e oso ai i luga o lou ulu, e mafai ona e aloese mai le aafia.

Latu matautia: o loʻo iai le faafitauli

O se maʻi e pei o le iniseti e leʻi taʻua o se mea matautia. E le oona, e le faia ni meaai mama lapopoa. Mai i lenei tulaga o le manatu, ectoparasite avea ma taufaamatau i tele. Toe gaosia le utu e tupu vave, faʻasalalauga mai fafo e faigofie. Vavalalata vavalalata ma lauulu e lava mo le faʻamaʻi (soʻo se nofoaga faitele).

O le faʻavaeina i luga o se "tagata aʻafia" fou, o se ili e vave faʻatupuina le teritori. O faʻafitauli o meaʻai, le fanau amata. O se meaai a le iniseti e manatu leai se tiga. O se tamai tupe e fai ai se pu tuʻi faʻatasi ma le fesoasoani o nila i le gutu, e faʻasusu lemu le toto mai le manuʻa e tusa ai ma le pamu faʻavae.

Le autu faalavelave e natia tonu lava i le faiga o taumafa. O se paʻu ua paʻu ma le faʻasaʻolotoina o se enzyme ma le allergenic meatotino. O le vailaau mafua ai le afaina, mumu. O le faʻateteleina o le aofaʻi o meaʻai ua faʻaosofia ai le faʻateleina o le popole. Ita nofoaga e selu e iai, e aliali mai manuʻa, o le "faitotoa i siama."

Na faasolosolo malie, selu ua tuʻufaʻatasia, fai ai faʻamaʻi, suppurations. E i ai dermatitis, eczema, faʻaʻiina o le paʻu, leaga o lauulu. O tagata e i ai le vaivai o le tino e ono aʻafia i auga mataʻutia. Le mauaina o maʻamaʻi e masani ona faʻatupuina ai le tele o faʻalavelave o le tino.

I le faʻaopopoga i le faʻaiʻuga faʻaletonu a utu utu e tumu i faʻamaʻi e ala i faʻamaʻi matuia:

  • toe o le fiva,
  • typhus,
  • Volyn fiva
  • gasegase.

Ectoparasite aveina le siama. O se faʻamaʻi pipisi e ala i se utu (ala mai se manua matala, o le lamatiaga e pa'ū ma le otaota oloa o utu). E mafai e le ituaiga o loʻo taofia ona aafia mai faʻamaʻi pipisi i le tino.

Lapataiga! O se manatu sese o leice o le faʻasalalauina o le AIDS. O le siama e mafai ona sosolo i manuʻa tatala i le va o tagata. Lice na o tulaga lelei faʻatagaina mo le tufatufaina.

E ese mai i le tuʻusaʻo atu o faʻamaʻi o faʻamaʻi, siama e mafai ona faʻatupuina ai ituaiga uma o faʻafitauli tau le mafaufau (popolega, moe le lelei, faʻaititia le alu o le taimi). O lea e mafua mai i le faʻaaliga o foliga vaaia, iloa o le auai i "tagata ese."

E uiga i le puipuia o le ulu, e mafai ona e faitau i luga o la matou '' upega tafaʻilagi.

Toe oso mai le fiva

Se maʻi mafua mai i le faʻailoaina o le spirochetes i le toto. Ulu ulu ma tino e avea ma taʻutaʻua o le faʻamaʻi fulafula fiva, lauiloa mo fiva ogaoga ma vaitaimi o faʻamagaloina.

O le mafai ona faʻasalalau le faʻamaʻi i se iniseti e aliali pe a uma ona ola i luga o le tino o se tagata ua aʻafia. Taavale tausia e puipuia i le olaga atoa o se ectoparasite.

Borrelia ua toe ola lelei i le hemolymph o ectoparasite. Faamaʻi o tagata e tupu pe a selu manuʻa tatala, ua nutimomoia se iniseti. O le otaota oloa o utu ma microorganism ulufale atu i le tino (toto). Nofo Borrelia, mafua ai faamaʻi.

Laititi meaola osofaʻia le lymph, faʻateleina malosi. Ma, ua toe foi Borrelia i le toto. O iinei, o se tauiviga i totonu e faasaga i le "tagata ese" e tupu, e fausia le endotoxin. O le vailaʻau faʻalavelavea le faʻamasinoga, le popole neura. Foliga mai:

  • fiva ma le fiva, tiga le ulu, niniva, puaʻi,
  • o soliga o le ate, livi (faʻaalia mai fafo e mageso luga o le paʻu, samasama),
  • faʻaletonu o le fatu, mama,
  • oso le fatu.

O le tino puipuia o le tino e maua ai antibodies e microorganism, faʻasolosolo faʻaleagaina. O lea alualu i luma o le faʻamaʻi o loʻo faʻailoaina i le fesuiaiga o foliga matala o faʻailoga i le faʻamagaloina. O le faʻaliliuina faʻamaʻi e le fausia ai se mautu puipuia.

Ua alualu i luma le faʻamaʻi o faʻamaʻi. O le sili sili ona lamatia i atunuu o Aferika ma Asia. E iai tui puipuia ile typhoid. Puipuia o le faʻamaʻi o le a taofia le faʻasalalauina o namu.

Tifus

Ole ituaiga typhoid lea e tupu ile amataga ole rickettsia. O mea e ave ai ofu o lavalava, o le mea masani lava - ulu lice. O le faʻamaʻi pipisi e ala i mea e paʻu ai i luga o le paʻu, e faʻatatau i se mea e lamatia ai le faʻaʻole o le tagata faʻasusu.

O le puna o faʻamaʻi o le meaola iniseti, o se malutaga le tumau mo siama. Lice, biting ua aafia, avea ma avega o rickettsia.

O le faʻamaʻi o le faʻamaʻi, o le ala o le faʻamaʻi, e tutusa ma mea e mafua mai i le toe foʻi i le fiva. Taui i le toto, rickettsia afaina ai endothelial sela, mafua ai warty endocarditis. O le vaʻa na aʻafia ua tapunia uma pe faʻamatalaina e se thrombus.

O suiga taatele i totonu o vaʻa o le totonugalemu o le tino (meningoencephalitis). E i ai le paʻu paʻu (mageso), membrane mucous.

Ole faʻamaʻi e faʻailoaina ile umi o taimi e teu ai (10-14 aso). O le amataga o faʻailoga e faʻafuaseʻi. Faʻailoaina masani:

  • chills
  • fiva
  • lē mautonu le ulu
  • faʻamataʻu le malamalama.

O le mataʻutia o lea faʻamaʻi e taoto i le tele o faigata. O lo latou faavae o se mausali solia o le gaioiga o alatoto. O le fa’aaliga e masani ona maua pe a toe malosi.

O le faamaʻi feʻaveaʻi e maua ai le le faia o se puipuiga, ae o le rickettsia e tumau pea lona tino. Faatasi ai ma le soʻona faʻaitiitia o le tino puipuia, o le faʻamaʻi e toe amata i ni faʻaaliga manino. Afai e soʻona fai ma tupu, e oʻo lava i se "tiaʻi feʻaveaʻi" siama e faigofie ona faʻasalalau mai le faʻamaʻi.

Volyn fiva

Ole faʻafitauli ole fiva e faʻapea ile ituaiga toto. O siama e feʻaveaʻi e ala i le fulufulu manu, nifale iniseti. O le faʻamaʻi e tupu ina ua ulufale mai siama i le toto. O le ala o le faʻamaʻi e tupu e tusa ai ma le fuafuaga o le toe faʻafoi mai (galu-pei: faʻateleina, faʻamalologa).

O le vaitaimi o le inkubation o 7-17 aso. Fiva, ogaoga malulu, tiga i mata, sooga, vaivai amata vave. I le tino, lima ma le tino, o se mageso o le papular natura e maitauina. Leaga o le fatu, toto toto, ate, totoina faateleina.

E toe faʻafuaseʻi le toe mauaina e pei o le amataga o faʻailoga. O mea e leaga ai e le faʻapauina.

Gauai atu! O lenei o le faʻamaʻi e leai se faʻasoasoaina faʻasoasoaina, o loʻo maua i totonu o le le aoga tagatanuu: matitiva, tagofia tagata. O le tele o taimi, o mataupu e faamaumauina i Aferika.

O le autu autu o le faamaʻi o manu (laiti rodents). O toto iniseti iniseti ua mafai foʻi ona salalau le faʻamaʻi.

O le ala o le faʻamaʻi e oʻo mai ma suiga i nifusu, iniseti, paʻu paʻu, fiva, niniva. I foliga vaaia, o le faʻamaʻi e tai tutusa lava ma mala.

O loʻo maua le afaina i nofoaga lelei ona o siama e tetee atu i isi tulaga ma tumau mo se taimi umi ile eleele ma le vai. O le faʻamaʻi e faigofie ona togafitia, ae manaʻomia le vaʻai totoʻa.

Lamatiaga faaumiumi: Chronic Pediculosis

O le faʻateleina foʻi o le mataʻutia o utu o loʻo natia i le faʻamaʻi o le faʻamaʻi. Faatasi ai ma le umi faaumiumi o togafitiga, o le paʻu e malo, ufiufi i paʻu. O le tele o pusi o se numera tele o namu tuʻufaʻatasia, mauaina se mautu lanu enaena.

O le faʻasologa o taimi umi ua faʻaalia ai le i ai o tuʻaiga toto eseese i le "pule". O le tino e fetuunai i faʻaaliga, taofi le tali atu i le vevela. O faʻailoga oona e masani ai tagata o nonofo i ni tulaga faigata.

Le lava togafitiga lelei (leaga le faʻatinoina), faʻamaʻi pipisi faʻateleina le faʻafitauli. Ole mataʻutia lea ole maʻi ogaoga e faʻateleina tele. O loʻo faʻaauau pea le faʻaititia o le peticulosis seʻia oʻo i le aofaʻi o iniseti (aofia ai maʻi mageso) ua aveʻesea atoa, le faʻamataʻu o se faʻamaʻi fou, ma ua le toe faʻailoaina.

O le sili puipuia o le pediculosis, o faʻatasi mai faʻamaʻi e taʻua o le tumama, faʻatapulaʻaina o fesoʻotaʻiga vavalalata ma tagata i fafo atu, vave le siakiina. Naʻo le tulaga lea e te le tau mafaufau ai i ni faʻamaʻi ogaoga. Ma o le fuafuaina pe o lice e matautia o le a leai se aoga.

Lelei metotia ma auala e faasaga i lice ma nits:

Vitio aoga

Pediculosis. Faʻafefea ona faʻateʻaina lice.

Lice. Mafuaʻaga ma togafitiga.

O a faʻamaʻi e feaveaʻia e utu a tagata, ma e faʻapefea ona lamatia i latou mo le soifua maloloina?

Lice o se tasi o le taatele ma afaina o siama o le tino o le tagata. E le gata o le faʻamalosia o le latalata mai o se tagata ma nei iniseti e aumaia ai le faʻaletonu ogaoga, e i ai foi le soifua maloloina: o le pala e fafagaina le toto ma mafai ona aumaia faʻafitauli ma mafua ai se isi le lelei tali. I lenei mataupu o le a tatou faʻamatala ia te oe mea e faʻamataʻu ai le faitau aofaʻi o tagata toto mamai mo le soifua maloloina, poʻo a faʻamaʻi e mafai ona e maua mai utu.

Faʻamatalaga puʻupuʻu e uiga i utu a tagata

I tagata, naʻo nai ituaiga o utu e mafai ona fuainumera, mafai ona fafaga toto tagata, mauaina le malosi mai ai mo le ola ma toe gaosia. I latou e tu matilatila:

E tofu lava ia ituaiga ma ona lava uiga faʻapitoa i mea faʻapitoa, tino, ituaiga. Le eseesega tele i le siosiomaga, nofoaga o nofoaga: ola kutu na o luga o le lauulu, ava, mimigi po o le misisiki, lavalava ola i luga o laei e masani ona ofuina tagata, alualu - latalata i nofoaga mafanafana, keti.

Mo soʻo se ituaiga o arthropod, e taua le iai o lauulu poʻo (mo lice) fasi fusi nini - e naʻo latou e mafai ona gaoioi i luga o lenei ituaiga mata, e tuua ai fuamoa (nits) iinei. E le gata i lea, pe a maua i i siama, e manaʻomia le fafagaina o meaʻai - e masani ona latou inu le toto, e asiasi i le paʻu o le tagata foai ile tele o aso ole aso. A aunoa ma lea, latou oti vave.

E mafai ona e aʻoaʻo atili e uiga i ituaiga o loʻo i ai nei e lamatia mo tagata i totonu o le tusitusiga: "Tagata kutu-siama: ituaiga o iniseti, o latou foliga ma foliga."

Soʻo se tagata o loʻo nonofo nei i taulaga ma taulaga i fafo atu o le aʻafia i le ono aafia ai o nei tagata. Tele tagata talitonu o lenei faʻafitauli ua leva ona avea ma mea o aso ua tuanaʻi, ae o suʻesuʻega a saienitisi ma faʻamaumauga mai faʻalapotopotoga fomaʻi faʻailoa mai le faafeagai: e maua ai e le parasites lagona le mafanafana lava e oʻo lava i atunuu o loʻo iai le tulaga lelei o vailaʻau ma o le soifua maloloina ma epidemiologis tulaga.

E i ai tulaga e i lalo o le tulaga e ono aafia ai le faʻatapulaʻaina ole faʻamamaina toto. E manaʻomia e tagata taʻitoʻatasi ona iloa lea tulaga ina ia faʻaitiitia ai le ono iai o utu i o latou ulu. O faʻamatalaga auiliili i luga o loʻo i ai i mea e fai: "O le atinaʻeina o latu ulu: pe a afaina ni utu, o le a le mea e tatau ona amanaia, ma faʻafefea ona puipuia ai oe?"

O nisi o tagata e le taua tele i lenei mataupu, e faatatau i le mea moni e tele vailaau aoga mo nei iniseti ua fausiaina i le taimi, ma afai latou aliali mai, o le a mafai ona vave faʻaaoga vave se vailaʻau talafeagai poʻo fofo tagata.

Ae ui i lea, e tatau ona mafaufauina e faigata ona fuafua le iai o siama ona o lo latou laʻititi laititi ma le faalilolilo, ma latou atiaʻe gaioiga ogaoga pe a latou faʻaopopoina le faitau aofaʻi o tagata i le lauulu ma tolopo le tele o nits. I le taimi lea, e mafai ai e lice ona taofiofia le ola, faʻateteleina le le saogalemu, soifua maloloina ma maua faʻamaʻi. O le mea lea, o le auala sili e puipuia ai oe lava o le puipuia lea mai le aliali i luga o lou tino, ma iloa e uiga i lamatiaga ono mafai.

O le faʻafitauli autu o le ulu lice

Pediculosis (utu) faʻaalia e se numera o faʻailoga e le manaia ma matautia i latou lava, i nisi tulaga mafai ona mafua ai faʻafitauli. O nei faʻaaliga e matua matautia lava mo tamaiti o loʻo i ai i le vaega autu e lamatia ai i luma o nei mea toto-susu-meaola: le tino o tamaiti e le i ai se malosi puipuia puipuia.

E fafaga le 'ava i le toto, o latou gutu e pei o namu: o iniseti e tuʻia le vaega pito i luga o le paʻu, alu i le capillary ma mageso le vaega o meaʻai. I lenei taimi, le luse ua tuiina se enzyme faapitoa e le faʻatagaina ai le toto ona liu - ua oso ai le paʻu.

  1. O mailei agaʻi i le foliga mai o vaega ita, mumu. I se faʻaopopoga, o nofoaga nei e mimigi, ma o le selu na o le leaga ai o le tulaga.
  2. Mai le tele o faʻasili, o le paʻu e amata ona vavae, papala ua fai, aemaise lava pe a selu, susu ono aliali i le lauulu.
  3. Uila lanu uliuli mafai ona tupu (sili ona tele i luga o le manava), dermatitis atiaʻe.
  4. O faʻamaʻi pipisi e mafua ai le afaina i totonu o faʻamaʻi - o le auala lea e faia ai pustules.
  5. O meaola ninii leaga e ulu mai i le tino e iʻu i le fulafula o alatoto, foliga mai o le maʻaleʻale ma fulafula fulafula i luga o le tino.
  6. A le togafitia, papala, ona tupu lea o le maʻitaga i luga o le paʻu. I nisi tulaga, o lenei mea e tau atu i le pyoderma - faaleagaina le paʻu ma le pus, e aofia ai ma vaega loloto.
  7. Lice parasitism taitai atu ai i le popole, le fiafia, le lelei o lagona ma e oʻo foi i le fiaai. Uiga faifai pea, siva, tiga le faʻatagaina ona taulaʻi ma faʻalavelave i le olaga masani.
  8. Malosiʻaga ma le soifua maloloina ua faʻavaivaia, faatasi ai ma faʻafitauli, o le vevela vevela.
  9. O le lelei ma foliga o le lauulu e faʻaleagaina, latou te leiloa ma faʻavaivaia.

O iʻuga ia o loʻo aliali i siama uma o siama i tulaga eseʻese o le atiaʻe o le pediculosis, ae i nisi tulaga, o uta e avea ma mafuaʻaga o maʻi matautia.

O a faamai vectors o utu?

E tatau ona faʻamamafaina i le taimi lava: toto toto e mafai ona faʻasalalau atu faʻamaʻi o loʻo faʻamatala mai lalo i lalo pe a fai e muamua ona sasaina se faʻataʻuina moni o le faʻamaʻi. Tutoatasi pathogenic siama i arthropod meaola e le mafai ona tupu.

O le mea lea, o faʻamaʻi o loʻo taua i lalo e seasea lava ona tupu i sosaiete i aso nei, e iai le maualuga o le faʻamaʻi pipisi pe a oʻo i atunuʻu matataʻu o le lalolagi (Aferika setete, Initia, etc.).

E mafai e utu ona avea ma AIDS (HIV)?

Ona o le mea moni o ni papaseti e fafaga le toto, e talitonu tagata e mafai ona latou faasalalauina le immunodeficiency virus ma taitai atu ai i le AIDS. O le sese lea: tusa lava pe fafaga se iniseti i le toto o se tagata ua aʻafia ma sosolo ai i se tagata soifua maloloina, e le mafai ona feaveaʻi HIV i ona ma mafua ai le faʻamaʻi i le "mala o seneturi XX ma XXI".

Lenei ua mafua ona o le tulaga ese o le gaioiga o utu: pe a ulufale se arthropod i le tino, toto ua gaosia i totonu o lona gastrointestinal tract, vaevaeina le siama e le gastrointestinal enzymes. O le toto o loʻo totoe i luga o le gutu masini o le iniseti ua faʻamamaina i faapitoa lala (se faʻamatalaga o le faʻasua).

O lea, pule toto ina ia aveʻesea ai le siama pathogenic mo tagata, ma e oo atu i le taimi o le isi sua toe le toe se patogen. E faʻatatau foʻi lenei i le hepatitis - e le mafai e ni uta ona avea ma faʻamaʻi o lenei faʻamaʻi. Leai ni mataupu o faʻasalalauga o le HIV poʻo le hepatitis siama i le arthropods na lipotia i tagata.

Peitaʻi, o namu e nafa ma isi faʻamaʻi. Aemaise lava, o utu ulu e mafai ona faʻasalalau atu:

O le mea lea, e tatau ona e filifilia ma le faaeteete se paaga feusuai. E lelei tele le laulu e le tupu i nofoaga vavalalata - o namu e le mafai ona ola i luga o le paʻu paʻu.

E pei ona taʻua i luga, o le auala sili lava e puipuia ai iniseti leaga o le puipuia faʻamaʻi. Mo nisi faʻamatalaga e uiga i auala e puipuia ai mai utu, vaʻai le tusiga: "Puipuiga o latu ulu: faʻafefea ona puipuia oe lava mai foliga o lice ma nits?"

E tatau ona faʻaeteete tagata taʻitoʻatasi i le mataupu o laitu: e taua le malamalama o le toto toto e mafua ai le soifua maloloina moni. Faatasi ai ma lenei tusitusiga, o le a faitau le tagata faitau mea e faʻamoemoeina mai nei iniseti.

Maʻi faʻamaʻi: e mataʻutia mo tagata?

I le laʻititi o le iniseti, e manaʻomia le laʻititi o meaʻai (toto) mo ana meaʻai, ma e le taua tele le leiloa ole toto.

Tele faʻaleagaina e mafua mai i taimi uma gutu. Ole tele o tagata o iniseti e mafai ona i luga ole ulu o se tagata, o lona uiga e faʻapena le papala ile tele o pulepule, pe oʻo foʻi ma le selau o maʻitaga i aso uma. O maʻi taitasi e faʻatupuina ai le matua tiga, o se tagata e tali atu i se mea le mautonu e amata ona mimiliina lona ulu ma le malosi.

Lea e tau ai i maosiosia, microtrauma ma faʻateteleina faʻaleaga e paʻu i le maʻi.

O taunuuga o le faʻaleagaina o mea ile paʻu i luga o le ulu

Faatasi ai ma le selu soʻo o le ulu, ma e maosiosia, o nei manuʻa matala, e mafai ona maua soʻo se faʻamaʻi aumaia mai lima palapala ma fao:

  • streptococcus
  • lagolago tasi
  • pyoderma (tele o suppurations),
  • impetigo (purulent vesicle mageso).

Mo le togafitia o ia faʻafitauli, o se lavelave o faʻafomai togafitiga ma o se taimi umi o le taimi e manaʻomia.

A maeʻa le soʻona faʻaʻofu, o maʻila ma maʻila e mafai ona fausia i luga o le ulu. I nei nofoaga, o folulu e folasia ma e le tupu le laulu i le nofoaga o le maʻila. Faʻapena foi, tele suppurations mafai faʻaosofia vaega botdness.

Afai ua maua ni utu poʻo latou larva (nits), togafitiga e tatau ona amata vave.

O le galuega autu i le togafitia o le pediculosis e le gata e faʻaumatia tagata ola, ae ia faʻateʻa foʻi mai nits. A uma mea uma, a faʻapea e tasi le nit ola, toe-faʻamaʻi pipisi poʻo se toe foʻi o le faʻamaʻi o le a tupu.

O mea e tupu soo o lala e mataʻutia, ona e mafai ona faʻatupuina ai ni lavelave lamatia nai lo faʻafitauli muamua. A maeʻa ni utu, e vaivai tele le ulu, ma e i ai manuʻa ma maosiosia, toe afaina ai, ona faʻatupuina ai lea o le maʻai tele i le fuga.

O a faamai vectors o nei namu?

E le gata o fualaʻau e aumaia le tele o faʻafitauli ma le ita, o latou foʻi o loʻo avea ma faʻamaʻi o le tele o faʻamaʻi. Ole tele o faʻamaʻi, tele tausaga ua mavae, na fesoʻotaʻi tonu ma nei iniseti.

Ona o taua, le soifua maloloina tuutuuga o le faitau aofai o tagata ma le leai o vailaau faaonaponei, tagata e le gata ua aafia, ae na maliliu foi mai faamai e pei o:

    Tifus. Ua faaosofia ai le siama Rickettsia.

Louse, feinu i le toto o le feaveaʻi o le siama (o se tagata ua maʻi ile typhus), feaveai le siama i totonu ia lava mo 6-7 aso.

Faatasi ai ma le nofoa tele, Rickettsia tuua le iniseti i luga o le ulu o le tagata. Faatasi ai ma leisi selu ole ulu, e mafai e le siama ona alu i totonu o le manua, ma mai iina i le toto o le tagata, o le ala lea e tupu ai le faʻamaʻi.

Ole taimi na tupu ai ile typhus ile 10-14 aso.

O auga

  • o le siʻitia maualuga o le vevela i le 38-39 tikeri,
  • mamago paʻu ua matauina
  • auga o le konunctivitis e aliali mai i mata,
  • toto toto avea ma maaleale ma vaivai, i totonu o le palapala foliga mai,
  • i le ono aso, a oso malosi malosi i le tino atoa,
  • ua popole le manatu o le lalolagi: faʻasolosolo manatuaga, tautala le fesoʻotai, faʻalilolilo ua aliali mai.

Ole taimi na tupu ai le faamaʻi, mai le 7 i le 14 aso.

O auga

  • fiva
  • insomnia
  • vaivaiga
  • vaivai o alatoto
  • samasama o le paʻu,
  • vaʻa malolo (manava manava) ma faʻatamaʻimea o le vavale.

O le faʻamaʻi e faʻaalia ia lava i vaitaimi: o le faʻaletonu e vave ona ofi mai i totonu, pe a maeʻa sina vaitaimi ua matauina se le tumau le faʻalelei, ina ua maeʻa ona toe foʻi le faʻamaʻi. Ona o lenei faʻavae, na taʻua le typhoid toe aluese. E mafai ona e faʻamalamalamaina le vave amata i le faʻaaogaina o le toto ma le suʻega feʻau. Volyn fiva. Ua faaosofia ai le siama mai le genus Rickettsia.

O faʻailoga ma le ala o le faʻamaʻi e tai tutusa lava ma le typhus, peitaʻi o lenei faʻamaʻi e alualu i luma i se foliga filemu, e le iʻu le oti, ae o le faʻamalologa o gaioiga e umi se taimi e alu ai.

Ina ia toe faaleleia atoa le soifua maloloina, e ono manaʻomia e le tagata ni tausaga. Volyn fever ua maua le suʻega i le toto ma le mimiti.

Togafitiga o faʻamaʻi uma e tolu, o loʻo feʻaveaʻi ia mea o utu, e tupu i le fesoasoani o se vailaʻau. O nei faʻamaʻi e seasea tupu i aso nei, ae o loʻo iai pea le faʻamaʻi pipisi.

O latou onosaʻi ile AIDS ma le hepatitis?

Talu ai o le AIDS ma le hepatitis e mafai ona pisia i le toto, o tagata e matua faʻapopoleina i le toto-iniseti iniseti.

Ae aua e te popole, e leʻo gata, po o namu, poʻo pu, poo kusi e mafai ona onosaʻia ia faʻamaʻi.

AIDS ma hepatitis e faaosofia e siama. O le siama o le AIDS faʻatupuina i totonu o sela o le tino puipuia o le tino, ma le hepatitis virus - i totonu o sela o le ate.

I le toto o le tagata maʻi, o loʻo i ai nei siama, peitaʻi o namu e le mafai ona avea ia maʻi.

Ole taimi e sosoʻo ai le virions (vaega malosi ole siama) ma toto ua pisia ile faʻamaʻi ole iniseti, e vave ona vaeluaina e le enzymes ma ua le toe i ai.

I le gutu tautala o le siama, e le mafai ona tumau le siama mo le umi. E taʻi faasolo e Lice le kulimi, faʻapena foi i le ova ma le gutu, i taimi uma 20-30 minute o loʻo fufuluina e lenei vavale.

Ma talu ai o le malologa i le va o mea iniseti e 4-5 itula, o le afaina o le faʻamaʻi e faʻaititia i leai.

Auala e aloese ai mai le maua o le ulu, poʻo le typhus: puipuiga o le tino

Ina ia puipuia oe ma tagata pele mai iʻuga o le ulu, e tatau ona faia le tele o auala puipuia:

  • i le maeʻa ai o togafitiga, e manaʻomia le faitau vave uma o le ulu i le kulimi ma nits mo le 10-14 aso.
  • E faʻagaioiga nofo fale ma mea faʻapitoa.
  • Fufulu lavalava ma ie moega, faʻapea foi ona mautinoa ia fai uamea uma i itu uma e lua i se uʻamea.
  • Aua le selu le ulu ile taimi ole togafitiga.
  • Fufulu le ulu i aso uma ma le faʻamalolo o fualaʻau (chamomile, manoa, nettle, ma isi).
  • Manatua i taimi uma o le toe faʻamaʻi pipisi i le pediculosis e mafai ona tupu i so o se taimi, o lea aua le faʻaoga le selu o isi tagata, fulufulu laʻau, pulou, solo ma ie. Ma faʻapea foʻi i nofoaga o le toʻatele o tagata e aoina le lauulu uumi ile laulu.

O le taimi lava e iloa ai le utu ma nits, togafitiga e tatau ona amata vave, ma afai o soʻo se tasi o auga i luga (vevela, vaivai, ma isi) foliga mai, e tatau ona faia se suʻesuʻega i se taimi vave mo faʻamaʻi.

Pediculosis: o le a lea

Pediculosis faatatau i paʻu paʻu. O le mafuaʻaga soʻoga o le faʻaletonu - o se tamai iniseti pamaʻi i luga o le paʻu ma lavalava. Lice fafaga toto. Faʻateleina iniseti fuamoa e faapipii latou i le lauulu. Matutua utu aua e te oso, ae tolotolo.

I le taimi lava latou taunuu i le lauulu ulu tagata afaina i lena taimi amata ona anapogi faʻateleinafaataatia ese lulu. Latou faapipii i latou i lauulu o lē e ana faʻaaogaina o le kitini. I le aso atonu ua tuaie oʻo i le sefulu o fuamoa. Ola utu Leai se 1 masina.Pediculosis taimi uma faʻatasi ma malosi gatalia, valuu i nofoaga o ū ma le faʻavaeina o manuʻa ma pulumu.

Lafoaiina faʻailoga e faʻavae i luga o suʻega tagata gasegase: tumutumu o le tino, matala o le itulagi, lavalava.Togafitiga faamaʻi aofia ai le seleina o lauulu faia togafitiga o nofoaga ua afaina tino ma ulu e ala i auala faʻapitoa, faamalosi tino ie lino ma lavalava. E tusa i fuainumera aloaia, i Lusia e tusa ma le 3% o le faitau aofai o tagata mafatia mai pediculosis. Ae o le moni pasene o le faiaina e sefulu taimi sili atu, talu ai e le o mataupu uma siama o avanoa mo tagata lautele.

Mai siama e leai se tasi e inisiua e ui i le mea moni e masani ona masani e oso ai le faʻamaʻiContingent na taitaia se fegalegaleaiga olaga.E ono mafai ona faʻamaʻi le tamaititi. ulu o latu a e asiasi i aoga faʻataʻitaʻi pe faalapotopotoga aoga. I lenei mea togafitiga e tatau ona amata vave ma le lipotia se afaina ile vaega a tamaiti ile faiaʻoga.

Ituaiga o Pediculosis

Vaʻaia tulaga nei ituaiga o ulu lice.

    Ulu. O mafuaʻaga mafuaʻaga o le faʻamaʻi ulu o latu. Sui o lenei ituaiga maitauina i le le lavalava mata. Tatau ona pasi maualalo 15 asoi nits avea ma lice. Mo lenei, siama susu toto uma 2-3 asoae atonuanapogi i luga o 10 aso. Le matuitui faamaufaailoga mafua mai i le mea moni iniseti tuua saliva i le manua. Le ituaiga o faamaʻi lafoaia masani lava e ala i mea totino, i le taimi o fesoʻotaʻi ma le aluga na moe ai le tagata ua aafia.

Lauina o utu. Faʻailoga - tino o utuaapa atu i totonu fua 5 mm. Nei iniseti o loʻo taʻoto i luga o ofuvae ma lavalava o le tagata i le gase ma nofoaga o fufusi e paʻu i le paʻu. I lenei tulaga, e iai faaleagaina le ua, tua, tauau - mea e faʻafeiloaʻi ai lavalava. I nofoaga o bites tino utu mo se taimi umi o le paʻu e lanumoana.

  • Malu faʻaalu (phthiasis). Faʻailoga - kamuta laiti i se mea tali tutusa ma paa. O namu ninii faʻateleina ile itupa o le tino ma le faataamilo i le taliga . Nofoaga a bite lanu efuefu-lanumoana ma faigofie ona amoina gatalia.
  • Na lisiina uma ituaiga e faʻamatalaina matuā tele faailoga auga le lelei. E tusa lava poʻo le a le mafuaʻaga o le faʻamaʻi e taua le amata togafitiga ile taimi.

    O a faʻamaʻi e faʻataʻitaʻiina ai utu?

    Lice e feaveaʻi mea faapena faamaʻi faʻafefea typhus ma toe foʻi le fivafaapea foi ma Volyn fiva. O latou lava e le mataʻutia le faiga e le iniseti:siamaatonu i le omiga i le namu, e ala i siama ile vaega leaga o le paʻu o le tagata. E le lamatia Nits.

    Aua uma lava Ituaiga Typhoid pei lava ogaoga ala o le faamaima le mafai leaga ma le vaivai tali atu o le tino. Fiva, e ui lava e le o se faamaʻi oti, e le lelei tele. I le tele o mea feaveaʻi afaina siama e matuā tino o utu. Faʻamaʻi e pei AIDS ma hepatitis, leisa e le talia e feteenai ma le lauiloa talitonuga.

    E mafai ona oti mai le ulu lice

    Pediculosis o se maʻi sili ona le manaia, ae le o se oti. Fausiaina lafu luga o le paʻu le saua.E mafai ona e oti mai faʻamaʻifeaveaʻi e nei iniseti.
    Ma le itiiti ifo matuitui foliga Tifus e le sili atu nai lo le vaiasoatonu tutupuogaoga faigata:

    • popole neura
    • thrombosis
    • faʻataʻitaʻiga o le faʻafeiloaʻiga.

    Ua oo mai le oti o le faaiuga taofia o le pulmonary artery. Faasaga i le typhoid atiae etuilea puipuia se tagata mo ni nai tausaga. Leai tui i tamaiti uma ma tagata matutua, i lamatiaga.

    O fea fomai e togafitia

    Le tele o taimi pediculosis e togafitia tutoatasifaʻaaogaina i le faamoemoe faamoemoe mo lenei o lona uiga. Ae e ono tulaʻi mai se tulaga pe ae manaʻomia le vaai o se fomaʻi. Lafoaiina le faamai togafiti dermatolog, faʻapitoa i faʻataʻitaʻiga o le paʻu.

    A leai se auala e maua ai se faatalatalanoaga ma le dermatologist, e aoga vaʻai se fofoO le a ia filifilia saʻo ia vailaʻau. O le a utu e maua i se tamaitititalafeagai asiasi i tamaiti ia maua togafitiga talafeagai. Ina ia mafai ona maua vave le faʻaiuga o fomaʻi, vaai se fomaʻi i le taimi lava ina ua maeʻa le uluaʻi faʻailoga faʻaletonu.

    Fomaitogafitia le pediculosis i lona aoga faʻaaoga fualaau faʻapitoa e fasiotia namu. O le fale talavai e mafai ona faʻatauina eseese aneti-licefaataga aunoa ma tiga e aveeseina le faʻamaʻi. I le tulaga o leaga i le itulagi matamata, axillary hollows pe 'avaua fautuaina e fomai aveese lauulu mai i nei sone. Puipuiga ulu o latu taoto i le taimi e iloa ai ma togafitiga ua afaina foi tausisia totino tumama.

    Taunuuga, faigata

    Talu mai ulu o latufaatatau i faamai matautiaE tatau ona togafitia vave, mafai ona faʻaititia le ono aʻafia o se siama fou. Lice e le faigofie mafua ai le tele o faalavelave ma a latou umu: sa latou ma tumau feaveaʻi o faamai matautiafaigata ona togafitia ma mafai i se mea mataʻutia.

    Tele gasegase e le taliaina le vevela mai ma bites, selu latou ma le faaoo le microtraumas ia te ia lava.O le taunuuga lea o le taia fasimea efuefu ma mea leaga iniseti nutimomoia manua atonu ua afaina ma le mulimuli anee fai togafiti. Ina ua uma ona foia le faʻafitauli o le ulu lice tatau ona faamaloloina ae afaina o le paʻu.

    I lea lava taimi e aliali mai Leaga i luga galue CNS ma sea o taunuuga faʻafefea matuitui o mafaufauga. Tusa lava pe tupu le faʻamaʻi pipisi i le teritori e le resitaraina le typhoid, o loʻo iai lava le tulaga lamatia o faʻamaʻi: utu i taimi uma malaga i le sailiga o meaai. I le tino o le lice typhoid ua aafia ua lelei e tumau i le taimio lea ia amata e tau ma maʻi siama manaomia vave.

    Faaiuga

    O mafuaaga mafua ai o le pediculosis e iniseti - utu. Le amataga e tau ma siama e tatau ai fufulu vavetalu mai faamauina namu siama atonu leaga.

    Pediculosis, o lona lamatiaga i tagata

    E talitonuina lautele o le pediculosis o se faʻamaʻi o tagata le lelei ma ua le mulimuli i tulafono o le tumama. Le manatu o le tele o tausaga ua leva ona sese. Tagata uma e mafai ona maʻi: o lenei o le a tupu i le natura, i felauaiga lautele, isi nofoaga.

    O le afaina o le faʻamaʻi i totonu o utu e foliga mai o le pau. Tamaiti toe foʻi i le aʻoga, se maʻi oso mai, feaveaʻi mai le tasi i le isi i le mataupu o aso.

    O le maʻi taatele e maua ile ulu. O lenei mea e tupu ona o le le usitaʻia o tulafono a le soifua maloloina pe a e aau i vai taele. E faigofie ona faʻafitauli pe'ā faʻaaogaina moega tuʻuina atu i nofoaafi, faletalimalo.

    Poʻo le a lava le foliga vaaia, e tatau ona e iloa o utu, o loʻo feaveaʻi faʻamaʻi, e avea ai ma lamatiaga i le soifua maloloina.

    Iniseti, 'ai le toto, fai maʻi, ma faʻaosofia ai le faʻaalia o faʻamaʻi. A le pisia i latou, o le a masani ona faʻaputuputu e le tagata maʻi le vaega le laʻau lava, ma aumaia ai maʻi i totonu o manua. I nei nofoaga ituaiga dermatitis atiaʻe, pustules fausia.

    E ala ia i latou e ala i le lymph nodes, adipose tissue, microbes ati totonu. Fugalaʻau auga, pupula foliga. E i ai taimi e le mafai ai ona alofia le taotoga taotoga.

    O fulufulu o se tagata ua afaina e le paʻu, leaga le selu. Afai pediculosis ma pupula purulent i luga o le ulu e le mafai ona togafitia i se taimi vave, o le pyoderma o le a tupu - o se lautele purulent skin lesion.

    Phytiasis poʻo le utu aisa

    O lasi aisa e le ola lava i luga o le ulu. O lo latou nofoaga o loʻo iai se fulufulu laʻau e iai se tafatolu foliga ma fulufulu lauulu, latou lava tino i lalo o le faʻaʻi ma luga o le fatafata.

    Ogaoga le afaina e mafua mai ia latou e le o le faʻafitauli mulimuli. O le puʻeina ale taʻalo o se meaola lamatia e mafai ona ola i tulaga ogaoga: i totonu o le vai mo le lata i le 2 aso, i le oneone i le loloto o 30 cm - 4 aso.

    O nei feusuaiga e inosia o feaveaʻiga o faamai ituaiga. E iloa poo faamaʻi e pipisi e ala i manuʻa tatala na faia e utu o utu. O lenei:

    Ua maua nei laumei faʻafuaseʻi i se tele laʻititi, pei o le faʻaleleia o le soifua maloloina o tagata o aso nei.

    Faʻafitauli o le tino ma lona soifua maloloina

    Latou te fiafia e nonofo i fulufulu, lavalava ie.

    O le ituaiga lea o maile e sili ona lamatia ona o loʻo sosolo faʻamaʻi papogen e mafua mai ai ituaiga eseese o le typhus, faʻapea foi ma le maʻi ma Volyn fever. Ile taimi nei, e ono le iloaina le ono maua mai o nei faamaʻi, peitaʻi e le mafai ona taofia.

    A afaina ai, e ono aliali mai fulafula, latou te tuua faʻailoga leaga ile paʻu e aunoa ma le togafitia ile taimi.

    E masani ona iai faʻamaʻi ia:

    • ulu o le ulu. Unimely togafitiga e tau atu i le mea moni o le faʻamaʻi e avea i se taimi umi,
    • faʻamaʻi pipisi ua salalau e le iniseti e ala i le faamaʻimau o latou olaga,
    • afaina, afaina ai vaega o le tino, i mea e tupu ai siama, o mea e mafua mai ai faʻamaʻi pipisi i le mata, furunculosis, afaina ai maʻi,
    • suiga i pigmentation, o foliga vaaia matuia tuputupu aʻe i luga o le paʻu.

    Faailoga o Pediculosis

    O iʻuga o le ulu, e le lelei ma e ono afaina foʻi mo soʻo se tagata, peitaʻi o le tele o lamatiaga o loʻo i ai i fanau e leʻi maeʻa ona maua. Ole mea lea, e taua tele le mafai ona e faailoaina faʻailoga o le faʻamaʻi.

    Le auai o utu e mafai ona fuafuaina e le faʻailoga nei:

    • itchy nodules, ua aliali aʻe, e faigofie ona vaʻai ma se suʻega faigofie,
    • vaega o le lanu lanumoana i luga o le manava na faia e le hemoglobin o le toto i lalo o le uunaiga o se enzyme faʻailoaina e utu i le taimi o se u,
    • tamai togitogi mumu luga o ofuvae (faʻamaʻi ua faʻasiliaina e utu),
    • o foliga o papala, peeling o le paʻu, o foliga o mativa,
    • tamai pustules - o se faʻaiuga o le faʻamaʻi pipisi, e feaveaʻi e iniseti ma 'ai, pe a selu,
    • gatalia o le manava, uila, tauau, o foliga o le fuafua i le lapoa e oo atu i le 4 mm faʻailoa mai ai le atinaʻeina o le tino,
    • a le pediculosis tagata gasegase avea ma ita, o lona fiaʻai ua mou atu,
    • o le vevela o le tino o nisi taimi e oʻo atu i le 37.5 tikeri, fulafula o loimata foliga, mafua mai i se faʻamaʻi i nofoaga faʻaputuputu.

    Faʻafefea ona faʻateʻaina le latu ulu?

    • faapitoa faapitoa
    • fufulu i vai vevela, faʻamamago i le la o laʻau ma moega,
    • lauulu lanu e mafai ona faʻaumatia ai utu, lia ona o le vailaʻau o le vali,
    • auala masini.

    I aso taʻitasi, faʻatele taimi ile aso, selu mai le utu male 'ai e masani ona selu pe selu ile ulu. Ina ia faʻafaigofie le faʻatulagaina, faʻapitoa shampoos ua faʻaaogaina, latou te le tau fusifa, ae saofagā i lo latou faʻasaʻolotoina mai le lauulu.

    Puipuiga faiga

    E ui i le tulaga moni o vailaau faʻaonapo nei manuia faʻafetaui uma ituaiga o iniseti susu-susu, o le afaina o le toe faʻamaʻi e le mafai ona le aofia ai. Ole mea lea, e manaʻomia le faia o auala puipuia e puipuia ai le tutupu mai o toe maʻi o le faamaʻi. E aofia ai:

    • aso uma suʻesuʻega o le ulu, siakiina mo le i ai o utu, nits,
    • galue faʻamau faʻamau o ie mama, o lona masani sui,
    • fufulu maualuga
    • faʻagaioiga o fale ma vailaʻau 'iniseti' ua faʻaleagaina ai pepese ma o latou mailei,
    • a uma ona fufulu, fufulu le laulu i se vaifofo o le vineta,
    • faamago lauulu pe a uma ona fufulu i le vevela ea (hair dryer), fasi nits,
    • i nofoaga e toʻatele tagata, mai le uumi uumi e faʻaputuputu ai se siʻi pe faʻaleti foʻi se 'ie faʻapipiʻi,
    • faʻapipiʻi o le suauu lavender po o le lauti laʻau luga o taliga, i tua o le ulu (e puipuia ai le maua mai i luga o le lauulu),
    • Ina ia mauaina le aʻafiaga, faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi, o le a ia tuuina atu le fautuaga saʻo.

    I le mataituina o le puipuiga ma tulafono o le tumama, e mafai e tagata uma ona aloese mai le aafia i le utu, ma, o lea, puipuia i latou mai le le lelei ma le leaga o taunuuga o le ulu. O Louse o se feaveaʻi o faamai.

    Manaia

    Aisea e lamatia ai utu mo se tagata i luga o lona ulu? E fafaga e Lice le toto o tagata ile faʻafa i le aso, aʻo le tele o iniseti e mafai ona ola i luga ole ulu.

    Faitau atili e uiga i ituaiga o utu, pe faʻafefea ona latou totoina, faʻapea foi e uiga i le vaitaimi incubation i luga o la tatou 'upega tafaʻilagi.

    Tusa ai ma nei faʻamaumauga, e faigofie lava ona fuafua pe a oʻo i le ao o le ulu e mafuli ma le selau ma selau maʻitaga, e taʻitasi, e ui lava e microscopic, ae faʻatasi lava latou iai se aʻafiaga taua i luga o le paʻu ma faʻaitagia.

    I le taimi o le uina, ua tui e lice se enzyme i le manua e taofia ai le toto faʻapipiʻi, mulimuli ane, mafua ai se faʻailoga o le faʻamaʻi e pei o le matuitui ituga, lea e le mafai ona faʻamalieina ma tumau pea le maosiliina o le ulu.

    Faatasi ai ma le maʻimau masani, e ono maua mai ai palapala ma mea leaga o le siama mai i lima ma fao i totonu o manuʻa, a uma ona tui i totonu o le paʻu ma mafua ai suppuration. Ole fuainumera tele o nei abses mafai ona mafua ai le lelei o faʻafitauli o le tino, e pei o le fiva ma le pupuga o le lymph nodes.

    O le a le leaga o le pediculosis? Afai e te le togafitia se suppuration tasi, vave pe tuai o le a latou tuputupu aʻe i le pyoderma - Lautele purulent paʻu paʻu. Pyoderma mulimuli ane tafe atu i le impetigo, lea e iloga i le foliga mai o se vesicular purulent rash, e faʻailoa mai ai le paʻu o le paʻu e ala i le streptococcus.

    O ni faamaʻi faigata tele ia latou togafitiga, e manaʻomia ai le matuia o fomaʻi ma le faʻaaogaina o vailaʻau malolosi. Ina ia aloese mai le tupu ai o ia tulaga, e tatau ona aveese vave lice ma fuafua: tau lava i lenei tulaga o le mataga o le a le faalavelaveina oe, ma o lea o le ono afaina o siama o le a itiiti.

    Superficial togafitiga o pediculosis o le a le tuuina atu le faʻamoemoe talafeagai. Afai e tumau pea nits i luga o le ulu, mulimuli ane latou o le a tupu i totonu o utu, ma o le namu o le a faʻaauau pea ona oso ai le paʻu. Toe faʻaletonu o pediculosis e leaga aua o le uluulu, e leʻi toe maua pe a uma le faʻamaʻi muamua, toe fetaiaʻi ma lenei sasa ma e sili atu foʻi ona faʻaleagaina.

    A faʻapea e leai se taimi e malolo ai, o le avanoa lea latou te faʻateleina.

    Faapaleni gasegase

    O a faamai o loʻo feaveaʻi? Seia oʻo i le ogatotonu o le seneturi mulimuli tele feteʻenaʻi faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi e le papala, lea na fesoʻotaʻi ma le le lelei o le tumama o le faitau aofai o tagata, leai o ni vailaʻau i totonu o le nofoaga o vailaʻau, leaga tulaga o le ola ma i taimi uma fitafita fitafita ma le tamaoaiga.

    I aso nei, o mataupu o utu o loʻo tauaveina ia faʻamaʻi e seasea lava ma o loʻo tusia i na o atunuʻu atinaʻe, ae o le iloa o lo latou lisi o le a le soʻona tele.

    Mafaufau i faʻamaʻi taʻitasi auiliili.

    Puipuiga

    Ina ia aloese mai faʻafitauli o uli ulu, e tatau ona e aloese mai le ulu lice lava: matauina ia lava le tumama, suia i taimi uma ma fufulu lavalava, ufiufi lou ulu i lavalava pe a asiasi i nofoaga lautele.

    Ae a pe a fai e mimigi muamua le ulu? Ona e tatau ona faia ni auala e le faʻatagaina ai le pediculosis e tupu i sili atu ogaoga ituaiga.

    Muamua fufulu lau lauulu e le aunoaina ia le faʻapaleni mea mai le paʻu ma le paʻu ile fulufulu manuaga. Lona lua, taumafai e vela lau paʻu i se mea itiiti lava, ma afai e le mafai le vevela, ave se antihistamine.

    Tolu vaʻai totoʻa lou soifua maloloinaAfai ua taia oe i mea e maualuga ai le ono tupu o le typhoid (itulagi i saute), fai ni suʻega toto ma mimiti e iloa ai lou faʻamaʻi. Lona fa, taumafai e maua le tupe tatau ma aveese lice i le vave avanoa, aua le faʻatali seʻia o latou toto faʻamalosiʻau i luga o lou ulu.